Ki te tuhinga

Te whakahaere i nga korero ake

Ko tenei paetukutuku (e kiia nei ko "tenei papaanga") e whakamahi ana i nga hangarau penei i te pihikete me nga tohu hei whakapai ake i te whakamahinga o tenei papaanga e nga kaihoko, te whakatairanga e pa ana ki te hitori o te urunga, te hopu i te mana whakamahi o tenei papaanga, aha atu. Hei mahi . Ma te paatene i te paatene "Whakaaetia" ki tenei papanga ranei, ka whakaae koe ki te whakamahi pihikete mo nga kaupapa o runga ake nei, me te tohatoha i o korero ki o matou hoa mahi me nga kirimana.Mo te whakahaere i nga korero whaiaroKaupapahere Tūmataiti Te Whakatairanga Ahurea Ota WardTena tirohia.

Kei te whakaae ahau

Pepa whanaungatanga / pepa korero

Ota Ward Cultural Arts Pepa Korero "ART bee HIVE" vol.18 + pi!

Puta Oketopa 2024, 4

vol.18 Putanga punaPDF

 

Ko te Pepa Whakamaherehere Toi Taonga a Ota Ward, "ART bee HIVE" he pepa korero mo ia hauwha e mau ana nga korero mo nga ahurea o te rohe me nga mahi toi, i whakaputahia e te Ota Ward Cultural whakatairanga Association mai i te hingatanga o te 2019
"BEE HIVE" tona tikanga he whare pi.
I te taha o te kaipupuri purongo a "Mitsubachi Corps" i whakakao mai na te kimi kaimahi, ka kohia e maatau nga korero toi ka tukuna atu ki nga tangata katoa!
I roto i te "+ pi!", Ka tukuna e maatau nga korero kaore i taea te whakauru mai ki runga pepa.

He mea motuhake: Ko te puna o Ota haerenga toi a te iwi MAP

Tangata toi: Kaitangi puoro puoro Hapani Toru Fukuhara + pi!

Wāhi toi: Ikegami Honmonji māra tuara/Shotoen + pi!

Te aro a muri ake nei KAUPAPA + pi!

Tangata toi + pi!

Ka ki mai ia ki ahau, `` Ka taea e koe te mahi i nga mea katoa e hiahia ana koe. He momo mahana te waiata Hapanihi.

I whakatuwherahia ano a Senzokuike Haruyo no Hibiki i tera tau mo te wa tuatahi i roto i nga tau e wha. He konohete o waho tenei ka taea e koe te parekareka ki nga puoro tuku iho e aro ana ki nga taonga a Hapanihi me nga momo mahi tahi, e noho ana i te taha o te piriti o Ikegetsu. Hei te Haratua o tenei tau ka tu te whakaaturanga 4th. I korero matou ki a Toru Fukuhara, he kaiwhakatangi puoro puoro Hapanihi mai i te konohete tuatahi i te tau 5, nana i whai waahi nui ki roto i te konohete me te wikitoria i te Tohu Whakatairanga mo nga Take Tikanga Toi 27 mai i te Minita mo te Maatauranga, Tikanga, Taakaro. , Pūtaiao me te Hangarau.

Ko Te Fukuhara raua ko Nohkan

I roto i te pŭpŭ himene, e tamaroa au no te soprano e i himene i te Nagauta i roto i to'u reo natura.

Tena koa korero mai mo to tutakitanga ki nga puoro Japanese.

``Ko taku whaea i te tuatahi he kaiwaiata waiata i waiata i nga waiata o te Tai Hauauru. Ko ahau ano he tamaiti tino pai ki te waiata. I uru ahau ki te roopu waiata a NHK Tokyo Tamariki me te waiata i te reanga tuarua o te kura tuatahi. Ko toku whaea he kaiwaiata nagauta. he wa e takaro ana ahau i a Nagauta, a he iti taku reka o Nagauta.I roto i te roopu waiata, he tamaiti soprano ahau e waiata ana i nga waiata o te Tai Hauauru, a ko Nagauta i whakatangihia i roto i toku reo maori.I taku tamarikitanga, i waiata noa ahau hei he waiata kahore he tikanga.''

He aha koe i timata ai ki te whakatangi putorino?

``I puta mai ahau i te roopu waiata i te tau tuarua o te kura tuarua o te kura tuarua, ka okioki ahau i te waiata, engari i taku urunga ki te kura tuarua ka whakaaro ahau kei te pirangi tonu ahau ki te purei puoro.Ko oku hoa katoa i roto i nga roopu, engari ko au me oku hoa akomanga. Na te mea he mema ahau no te roopu Tamariki o Tokyo, i takaro ahau me te NHK Symphony Orchestra me te Japan Philharmonic Orchestra, ka puta ki runga i nga kaupapa pouaka whakaata...Ki taku whakaaro kua riro ahau hei kaiwaiata puoro. Ki taku whakaaro (kata).
I taua wa, ka mahara ahau he tino ataahua te putorino o Nagauta. Ka matakitaki koe i nga whakaaturanga, ka whakarongo ranei koe ki nga rekoata mai i aua ra, ka puta te ingoa o tetahi tangata. He tino pai te putorino a taua tangata. Ko Hyakunosuke Fukuhara te tuaono, i muri mai ka noho hei rangatira moku, te tuawhaTe Maunga Taonga ZaemonTakara Sanzaemonko. te whaeakarereTsuteNo reira i whakamohiotia ahau, ka timata ki te ako. Ko taku tau tuarua tera i te kura tuarua. I timata ahau ki te whakatangi putorino i te mutunga o te mutunga. ”

Nohkan (runga) me Shinobue (waenganui me raro). He 30 pea nga pounamu kei a au i nga wa katoa.

I whiriwhiria pea e au te putorino tangi nui na te mea i waiata au i te reo nui i a au e tamariki ana.

He aha koe i pai ai te putorino?

"Ki taku whakaaro he tika ki ahau.I roto i te pŭpŭ himene, e piihia vau e tamaiti soprano, e tae noa’tu i Nagauta, e reo teitei roa to ’u. I te mea ka waiata au i te reo teitei i taku tamarikitanga, tera pea i whiriwhiria e au te putorino teitei me te kore e mohio. ”

I whai koe ki te mahi ngaio mai i te timatanga?

"Kao. He tino ngahau, he pai ake ranei, he pai ki ahau te waiata, ka hiahia noa ahau ki te whakamatau. Ki te whakaaro ake inaianei, he whakamataku, engari kaore au i mohio ki te pupuri putorino, na te kaiako ahau i whakaako. me pehea te purei. I whakaako taku kaiako i te Whare Wananga o Toi o Tokyo, a i te takiwa o Paenga-whawha, i te tau tuatoru ahau i te kura tuarua, ka timata matou ki te korero mo te mea ka whai koe i tetahi akoranga whare wananga, kaore ranei. "He huarahi ki te tomo ki te kura toi," ka mea ohorere. I te wa i rongo ai ahau i tera, ka whakaaro ahau, "Aue, he huarahi ano kia uru atu ki te whare wananga toi?"Pokarekarekua ngaro ahau. I korero ahau ki oku matua i taua po, ao ake te ra ka whakahoki atu ahau ki taku kaiako, ``Ko tenei mo inanahi, engari ka hiahia ahau ki te tango.''
Katahi ka uaua. Ka kii mai te kaiako ki ahau, ``Ka timata apopo, haere mai ia ra'' I muri i nga karaehe o te kura tuarua, mena kei te Whare Tapere o te Motu taku kaiako, ka haere ahau ki te Whare Tapere o te Motu, a mena he whakaharatau mo Hanayagikai i Akasaka, ka haere ahau ki Akasaka. Ka mutu, ka kite ahau i taku kaiako e wehe ana, ka hoki mai ki te kainga i te po. Ka kai au i te tina, ka mahi i aku mahi kura, ka parakatihi, ka hoki ki te kura i te ata o te ata. Ki taku whakaaro kua mau tonu taku kaha tinana, engari i te mea he tauira ahau i te kura tuarua, ehara i te mea uaua, he aha ranei. He tino ngahau. He kaiako pai a Sensei, no reira, i taku haerenga i te taha o ia, i atawhaitia ahau e ia ki nga maimoatanga me te pai ki ahau (lol).
Heoi ano, i whakapau kaha ahau, i whakauru ahau hei tauira kaha. Kia uru koe ki te kura toi, karekau he huarahi ke atu i tera huarahi. Ko te ahua kua tohua au ki te mahi ngaio. ”

He tau kua tuhia ki te Shinobue e tohu ana i te reo.

E 30 pea nga whiowhio e mau ana ahau i nga wa katoa.

Tena koa korero mai mo te rereketanga o Shinobue me Nohkan.

``Ko te Shinobue he bamboo ngawari kua keria he kohao ki roto, he putorino ka taea te purei waiata.Ka whakamahia hoki mo nga waiata hakari me nga waiata iwi.Koia te putorino rongonui rawa atu, a ka Ka rongo koe i nga karaehe putorino i nga pokapu ahurea, ka rongo koe mo te shinobue.
Ko te Nohkan he putorino e whakamahia ana i Noh.korokoro'' kei roto i te putorino, he whaiti te diameter o roto. He maha nga tangi ka riro mai i a au, engari he uaua ki te takaro i te tauine. I runga i nga taputapu hau, ki te pupuhi kaha koe me te maihao kotahi, ka kotahi octave teitei ake te oro, engari ki runga i te paipa Noh, kare te tangi e kotahi octave teitei ake. Mo nga waiata o te Tai Hauauru, kua pakaru te tauine. ”

He rereke te ahua o te Shinobue me te Nohkan ina tae mai ki te takaro?

"He pono tera. Ka whakatangihia a Shinobue kia rite ki te waiata o te shamisen mena kei te takaro te shamisen, ki te waiata ranei o te waiata mena he waiata. Ka whakatangihia te Nohkan kia rite ki te riipene o te ohayashi. Ka whakamahia te Nohkan mo nga ahuatanga whakaari penei i te puta kehua, i nga pakanga ranei.
Ka whakamahia ano hoki i runga i nga ahuatanga me te papamuri. Mena he ahua o te hunga e haere pouri ana i roto i te mara raihi mokemoke, he ao shinobue tera, a mena he samurai e haereere ana i roto i te whare rangatira, i te whare rangatira nui ranei, he nohkan tera. ”

He aha te maha o nga roanga rereke o Shinobue?

``I taku keehi, e 30 pea nga taputapu e mau ana i nga wa katoa. Tae noa ki te reanga kua pahure ake nei, karekau enei taputapu maha, ka rongo au e 2, 3 noa iho ranei aku taonga, 4, 5 ranei nga taputapu. , karekau te pitch e rite ki te shamisen.Heoi, i taua wa, he rereke te tangi o te putorino i to tatou ahua o tenei ra.I ngana taku kaiako ki te kimi huarahi e taurite ai te oro, ka whakatangihia e te kaiwhakatangi shamisen i roto i te reo rereke. Tone. I kii ia ka huri nga kanohi (lol)."

I whiriwhiria e ahau a Bach ehara i te mea kia tata atu ki a Bach, engari ki te whakawhanui i te ao putorino.

Tena koa korero mai mo te hanganga o to mahi hou.

"I roto i nga puoro puoro, ko te nuinga o nga putorino e whakatangi ana i nga waahanga whakatangitangi, penei i te waiata, te shamisen, te kanikani, me te whakaari. Ae ra, he mea whakamiharo, he ataahua hoki i roto i to raatau ake ahua. Ki taku whakaaro he maha atu nga mahi ka taea ki te shakuhachi. Mo te taha o te shakuhachi, he waiata takitahi shakuhachi puāwaitanga e kiia nei ko honkyoku. Heoi, karekau he mea pera me te putorino.I hanga nga wahanga takitahi i mua i te tiimata o te kaiako ki te tuhi. He iti noa nga waiata, ko te ahuatanga o naianei ko te he iti rawa nga waiata ki te kore koe e hanga e koe."

Tena koa korero mai mo te mahi tahi me etahi atu momo.

``Ka whakatangi au i te putorino mo Nagauta, i te wa ka whakatangihia e au nga waiata waiata, i te wa e whakatangihia ana e au a Bach, karekau he rereke i roto i taku hinengaro.Heoi, ko te putorino mo te ohayashi te tangata e whakatangi ana i te Bach, ahakoa ko au. whakatangihia a Bach, ka ki atu ahau, ``Kare e taea e au te purei a Bach me te putorino.'' Kaore au e ngana ana ki te mahi penei, 'Ka purei ahau i te putorino.' Engari, ka whakauruhia e ahau a Bach ki te waiata Hapanihi. I whiriwhiria e ahau a Bach ehara i te mea kia tata atu ki a Bach, engari ki te whakawhānui ake i te ao putorino."

Ko te 24th "Senzokuike Spring Echo Sound" (2018)

He maha nga huarahi ki te uru atu, ka taea e koe te whai waahi ki nga momo puoro me te kore e mohio.

He aha te kaha ki te timata i te "Senzokuike Haruyo no Hibiki"?

“Ota Town Development Arts Support AssociationascaAsukaHe tauira nga mema o taku kura tikanga. I tetahi ra, i a ia e hoki ana ki te kainga i nga akoranga, ka kii ia, ``Kua hanga he piriti hou ki tetahi papa e tata ana ki toku whare, a ko taku hiahia kia whakatangihia e Takara te putorino ki runga.'' Kia pono, ko te mea tuatahi i whakaaro ahau, ``Kei te raru ahau'' (lol). Ahakoa ko ahau anake, i whakaaro ahau he kino mena ka toia taku kaiako ki waho ka puta he mea ke. Heoi, i taku korerotanga ki taku kaiako, ka kii ia, ``He rawe te ahua, na te aha e kore e whakamatau,'' na reira i hanga ai te ``Haruyo no Hibiki'' tuatahi. ”

I mohio koe ki tetahi mea mo Senzoku Pond me Ikegetsu Bridge i te wa i tonohia koe kia mahia?

``I rongo noa ahau he piriti tera, no reira kare au i mohio ki tetahi mea.'' Ka ki atu ahau, ``Tena koa tirohia mai,'' ka haere ki te titiro.He mea hanga ki te rakau maamaa , a he tino pai te ahua, he tika te tuunga me te tawhiti mai i nga kaihoko. I whakaaro ahau, `` Ah, ka kite au. He rawe tenei.'' I te wa i tu ai matou i te huihuinga, neke atu i te 800 nga tangata whenua me nga tangata i Ko te mea e haere atu ana ka tu ki te whakarongo. He rawe hoki nga kaiako, he pai ki a ia.

Kua puta etahi huringa ki ``Haruyo no Hibiki'' mai i te timatanga me inaianei?

``I te tuatahi, ko te mea pai ko te whakarongo tika ki te putorino a Takarazanzaemon, he Taonga Motu Ora.Heoi, i te maha o nga wa i haere ai ia, ka kino tona hauora, kare i taea e ia te tae atu, ka mate. i te tau 22. Mai i te wa i timata ai matou i raro i te ingoa o Takara Sensei, e hiahia ana matou ki te haere tonu hei kaupapa putorino, engari me puta mai he kaupapa.I muri i nga mea katoa, karekau he kaiako ko ia te tangata matua. Na, kua whakauruhia e matou te ohayashi, te koto, me te shamisen. Kua piki haere te tohu o te mahi tahi."

Tena koa korero mai ki a koe he aha nga mea e maumahara ana koe ina whakamahere kaupapa hou.

``Kare au e pirangi ki te whakararuraru i to ao. I nga wa katoa ka whakaurua e au o mahi ki roto i aku kaupapa.Heoi, tera ano etahi tangata ka pahemo noa atu, ko etahi karekau e mohio ki tena.Kare au e pai. Kei te pirangi au ki te hanga i te maha o nga urunga kia harikoa ai te katoa.Ina ka whakarongo au ki nga waiata waiata me nga toi whakatangitangi orthodox classical performing arts e mohio ana te katoa, ka uru mai te tangi o te piana. Ko tetahi ranei e hiahia ana ki te whakarongo ki te piana, engari i mua i te mohio, kei te whakarongo ratou ki te putorino, ki tetahi taonga puoro Hapanihi ranei. Ka taea e koe te rongo ki nga momo puoro me te kore e mohio. waiata.``Haruyo no Hibiki'' Kei te pirangi matou ki tera momo waahi."

Kaua e whakawhāiti i a koe ki te kaha.

He aha te mea nui ki a koe hei kaihaka, kaitito waiata?

"Kei te pirangi ahau ki te korero pono ki a au ano. Na te mea he mahi, he maha nga tikanga, penei i nga mea e hiahia ana koe kia whiwhi, kia arotakehia, kia kaua e whakahengia. Me tango e koe aua rohe. , whakamatauria i te tuatahi, ahakoa ka mutu ki te kore.Ki te ngana koe ki te kore e mahia mai i te timatanga, ka iti haere to mahi toi.He moumou te tango i te kaha i a koe ano.
Ki taku whakaaro kare e taea e au te kii he maha nga taumahatanga i pa ki a au ano, engari he wa ano ka pouri ahau, ka pa ki etahi wa uaua. He maha nga wa i awhina mai te waiata i ahau. E korero ana mo te waiata JapaneseMaamaaritengaAhakoa te ahua iti nei na te ahua o te manawataki me te ahua, he tino kore utu na te mea kaore i te herea ki nga tohu puoro penei i nga waiata o te Tai Hauauru. Ko te whai waahi ki nga puoro Hapanihi ka awhina i nga tangata e mamae ana i etahi huarahi. Ka kii mai ia ki ahau, ``He maha nga huarahi hei mahi i nga mea, ka taea e koe te mahi i nga mea katoa e hiahia ana koe. Ki taku whakaaro kei te waiata Hapanihi tera momo mahana. ”

He waiata, no reira kare koe e marama ki nga kupu katoa.

Tena koa tuku korero ki nga kainoho o te paroita.

``He maha nga korero he uaua ki te mohio ki nga kupu o Nagauta, engari ki taku whakaaro he tokoiti nga tangata e mohio ana ki nga waiata opera, ki nga waiata pakeha ranei kaore he kupu hauraro. mataki kotahi noa. Ka mutu te maataki i tetahi, ka pirangi koe ki te maataki i etahi atu. I a koe e matakitaki ana i etahi, ka timata koe ki te whakaaro he pai ki a koe tenei, he mea whakamere, he pai taua tangata.Workshop He pai mena ka ka uru mai ki a matou.Mena ka whai waahi koe, tena koa haere mai ki te whakarongo ki a koe. Ki taku whakaaro ``Haruyoi no Hibiki'' he waahi tino pai. Ka kitea pea e koe tetahi mea whakamere kaore koe i mohio i mua. , koe 'Me whai wheako koe kaore e taea e koe ki hea atu."

Takaata

I whanau i Tokyo i te tau 1961. I ako i raro i te upoko tuawha o te kura, ko Sanzaemon (Living National Treasure), ka tapaina ko Toru Fukuhara te ingoa. Whai muri i tana whiwhinga mai i te Tari mo nga Waiata Hapanihi, te Whare Waiata, Te Whare Wananga o nga Toi o Tokyo, i haere tonu ia ki te mahi shinobue puāwaitanga me te nohkan hei kaiwhakatangi putorino waiata Hapanihi, me te mahi i nga titonga e arotahi ana ki te putorino. I te tau 2001, i toa ia i te 13 Agency for Cultural Affairs Arts Festival Grand Prize mo tana konohete tuatahi, "Toru no Fue." Kua mahi ano ia hei kaikorero haangai i te Whare Wananga o nga Toi o Tokyo me etahi atu umanga. I whakawhiwhia ki te Minita mo te Matauranga, Tikanga, Hakinakina, Putaiao me te Hangarau mo te Whakatairanga Toi i te tau 5.

Whārangi kāingatetahi atu matapihi

Toi Toi + pi!

Ka huri haere koe ka hoki mai ano ki mua, ka rereke te ahua o te tirohanga.
``Kei Whakamuri Ikegami Honmonji・ShotoenPupuritia"

Ko te kari o muri o Ikegami Honmonji Temple, Shotoen, e kiia ana i hangaia e Kobori Enshu *, e mohiotia ana ko te kaiwhakaako tea mo te Tokugawa shogunate, he rongonui ano hoki mo te hoahoanga me te whakapaipai whenua o te Katsura Imperial Villa. He rūma tii kei roto puta noa i te papa, e noho ana i te taha o te harotoroto e whakamahi ana i te nui o te wai puna.Puna punawhaoHe kari hikoi*. Ko Shotoen, he kari rongonui e kati ana ki te marea, ka tuwhera ki te marea mo te wa poto hei te Haratua o tenei tau. I korero matou ki a Masanari Ando, ​​te kaitiaki o te Reihoden o te temepara o Ikegami Honmonji.

He kari kei te waahi motuhake o Kankubi.

E kiia ana ko Shotoen te kari o muri o te temepara o Honbo o mua o te temepara o Honmonji, engari he aha tona turanga hei kari o muri o te temepara o Honbo?

``Ko te whare nui o te whare o te tohunga nui*, ko te wahi hoki e whakahaere ai ia i nga mahi tari e tirotiro ana i nga temepara o te amaa puta noa i te whenua, e whakahaere ana i nga whare tapu nui, e whakahaere ana i nga mahi ture i ia ra. 'ehara i te tikanga o roto. Ka rite ki te whare rangatira o Edo te ingoa o te waahi motuhake o te shogun ko Ōoku, ko te waahi motuhake o te kanshu ka kiia ko Ōoku i roto i nga whare tapu. te māra i pōhiri ai e Kankushi ana manuhiri nui.

Ka whakaaro koe mo te maara hikoi me te harotoroto, ka whakaaro koe ki te maara a te rangatira feudal, engari kua rongo au he rereke ke atu i era. He aha te rereketanga?

“Ko nga maara Daimyo he maara i hangaia ki runga whenua papatahi, na te mea he nui te mana o te daimyo, ka hangaia e ratou nga maara nui. Kei Tokyo, he maara kei Koishikawa Korakuen me te Waari o Bunkyo.Maara RikugienRikugienKei reira ano nga Maara Hamarikyu, engari he maara papatahi katoa e horahia ana ki nga papa whanui. He mea noa ki te hanga i tetahi whenua whanui ki roto. Ko te Shotoen ehara i te mea nui, no reira ka hangaia ano te ataahua whakakitenga i roto i te ahua poto. I te mea he paheketanga, ka karapotia e nga puke. Ko tetahi o nga ahuatanga o Shotoen ko te kore he papa papatahi. He pai tenei maara mo te whakangahau i te iti rawa o te hunga ki te tii. ”

Ko te tino maara o roto.

"Kei te tika. Ehara i te maara e whakamahia ana mo nga huihuinga tii nui, aha atu ranei."

E ai ki te korero he maha nga ruma ti, engari kua tae mai ki reira mai i te wa i hangaia ai te kari?

"I te wa i hangaia ai i te wa o Edo, kotahi noa te whare. Kotahi noa te whare i runga i te puke. Heoi, kua kore e noho."

Kei te karapotia a Shotoen e nga otaota puia i nga taha katoa. Ka huri i tona ahua ia kaupeka

Ka uru koe ki roto i te maara, ka karapotia koe e nga otaota i nga taha katoa.

Tena koa korero mai mo nga mea nui.

``Ko te mea tino whakahihiri ko nga otaota nui e whai hua ana i te waahi tuwhera. I a koe e kuhu ana ki roto i te maara, ka karapotia koe e nga otaota i nga taha katoa. Ano, ki taku whakaaro ko te tirohanga mai i tetahi waahi teitei. Ko te tikanga, he i roto i te waahi.Ko te maara he waahi ki te kuhu ki te whakangahau, engari i te mea kei roto i te pouri, he mea whakamiharo ano te tirohanga manu o runga.I tenei wa, kei te tiakina ano ko te maara o te Whare Roho* , no reira he ahua huatau te tirohanga mai i te horo, Tuatahi, ka titiro koe ki nga ahuatanga kei mua i a koe, ka huri haere koe ka hoki mai ano ki mua, ka kite koe i te ahua rereke o te tirohanga.Koinei te mea ngaro ki te pai ki a Shotoen."

Whai muri i tenei, ka haere matou ki te maara i te taha o Ando me te korero mo nga mea kua tohua.

He whakamaharatanga mo te hui i waenganui i a Saigo Takamori me Katsu Kaishu

He whakamaharatanga mo te hui i waenganui i a Saigo Takamori me Katsu Kaishu

“E kiia ana ko Saigo Takamori raua ko Katsu Kaishu i whiriwhiri te tuku totokore o Edo Castle i tenei kari i te tau 1868 (Keio 4). tetahi wahiwharikiGazeboi. Engari, i ngaro i te timatanga o te wa o Meiji. Na tenei hui i whakaora te pa o Edo i te mura o te whawhai. I tenei wa kua tohua hei waahi rongonui e te Kawanatanga Metropolitan Tokyo. ”

Gaho no Fudezuka

Ko Fudezuka na Gaho Hashimoto, nana i hanga te peita Japanese hou

“HashimotoGahoGahoHe kaiako pai ia nana i hanga te peita Japanese hou i raro i a Fenollosa me Okakura Tenshin me tana hoa tauira a Kano Hogai. He akonga ia no te whanau Kobiki-cho Kano, tetahi o nga tino kaha o te kura Kano, ko ia te kaipeita mana o te Edo Shogunate. I timata te peita Hapanihi o naianei ma te whakakore i nga peita o te kura Kano, engari i mahi a Gakuni ki te whakanui i te kura Kano, i runga i te whakaaro he mea ano ka kitea i roto i nga kaipeita kura Kano me nga tikanga whakaako kura Kano i mua i a Tan'yu Kano. Ka haere ahau . I mate a Gaho i te tau 43, engari i te tau 5, i hanga e ana akonga tenei fudezuka ki Honmonji, te temepara o te whanau o te whanau Kano, i reira ko ia te rangatira tuatahi. Ko te urupa kei Gyokusen-in, he roopu Nichiren i Kiyosumi Shirakawa, engari he iti ake i tenei Fudemizuka. He nui a Fudezuka. E mea ohie ia ite e mea nafea te fatu i te herehia e ta ’na mau pǐpǐ. ”

Uomiiwa

Ehara i te mea ko nga ahuatanga e kitea ana mai i konei, engari ko te toka ano he mea whakamiharo.

``He waahi tenei e pai ai koe ki te harotoroto mai i te taha o muri.He tino ataahua te tirohanga o Kameshima me Tsuruishi mai i tenei waahi.Ka tirohia mai i runga, he rite te ahua o te harotoroto ki te ahua o te ahua wai.Tuu mai koa ki runga i te Kohatu. Tena tirohia mai. Ka kite koe i tetahi tirohanga rereke o te kari mai i mua."

Tea ruma "Dunan"

Ko Donan, he ruma tii i nukuhia mai i te kainga o te kaipokepoke a Ohno Dona

Ko nga kowhatu whariki o te ruma ti, a Donan, he mea hanga mai i nga kohatu mai i te reera o Reizan Bridge mai i nga reanga o mua.

``Ko Oono i te tuatahi he kaipokepoke me te rangatira tii Urasenke.Pouri Ahe aha te ahuaHe ruma ti i hangaia i roto i te kainga. E kiia ana ko te ``Bun'' i ``Dunan'' i tangohia mai i te ingoa ``Dun'a''. Ko Duna ko Masuda, te upoko o te Mitsui Zaibatsu.koroua puhoiDonnouHe kaipokepoke ia i arohaina e *, a, no te rironga mai o te potiki a tetahi koroua, ka mau ki te ingoa "Dun-a". E wha nga whariki tatamipereti waenganuiI reira ahau*He ruma ti tenei i mahia mai i te rakau kainati. E ai ki te korero i hangaia i raro i te kaiarahi a Masuda Masuda. No te reanga o mua nga kohatu whariki.Piriti RyozanRyozenbashiKo te parepare tenei. Ka whakamahia nga kohatu kua wetewetehia i te wa e whakahou ana te awa. ”

Tea ruma "Nean"

Nean, he ruma ti i noho ai te kaipokepoke a Ohno Nanoa

"I te tuatahi, ko te kainga o Ohno Don'a. He ruma tii e rua nga ruuma me nga whariki tatami e waru. I honoa tenei whare me te ruma tea 'Dunan'. Na te whanau Urasenke i koha nga whare e rua, ka nekehia ki Shotoen. I nukuhia. E wha nga ruma ti i roto i te kari, tae atu ki tetahi rakau. I tuuhia enei whare ki konei i te wa o te whakahoutanga i te tau 2, me te ruma ti ``Jyoan'' me te ruma ti ``Shogetsutei'' i te I whakatakotoria he rakau ki konei, e rua nga hanganga hou.”

Na te painga ki te whai maara totohu, kaore koe e kite i nga whare huri noa. Kua parea hoki te oro.

Ka taea te kopere i Shotoen hei waahi?

``I enei ra, kaore i te whakaaetia.I nga wa o mua, he maha nga wa e whakamahia ana i roto i nga mahi whakaari.I roto i te whakaari o mua ``Tokugawa Yoshinobu'', i kiriatahia ki te kari o te whare rangatira o runga o te hapu o Mito.Ko te whare rangatira o runga o te hapu o Mito Ko Koishikawa Korakuen. , i noho tonu te mea, engari na etahi take i whakaahuatia i konei. I taku patai he aha, ka kii mai ahau ka taea e Koishikawa Korakuen te kite i a Tokyo Dome me nga papaahi. ko taku painga, kare au e kite i nga whare huri noa.He maara totohu, no reira ka araia nga oro.Ahakoa kei te tata a Daini Keihin, ka rongo noa ahau i nga reo o nga manu.Te ahua nei he maha nga momo manu.Kingfishers ka kitea e kai ana i nga ika ririki i roto i te harotoroto. Kei reira hoki nga kuri Raccoon e noho ana."

*Kobori Enshu: Tensho 7 (1579) - Shoho 4 (1647). I whanau i te whenua o Omi. Te Ariki o te rohe o Komuro i Omi me te rangatira tea daimyo i te wa tuatahi o Edo. I riro mai i a ia te kaupapa matua o te hui tii whai muri mai i a Sen no Rikyu me Furuta Oribe, a ka noho hei kaiwhakaako o te hui tii mo te Tokugawa shogunate. He tino rawe ia ki te tuhi waea, ki te peita, me te whiti a Hapanihi, a, i hangaia e ia he hui tii ko ``Keireisabi'' ma te whakakotahi i nga whakaaro o te ahurea dynastic ki te kawa ti.

*Maara hikoi Ikeizumi: He kari me te harotoroto nui kei te pokapū, ka taea te miharo ma te hikoi huri noa i te papa.

*Kanshu: He ingoa honore mo te tohunga nui o te temepara i runga ake i te upoko o te temepara o te roopu Nichiren.

*Roho Kaikan: He whare matatini i hangaia i runga i te papa o te papa o te temepara. Kei roto i te whare he wharekai, he waahi whakangungu, he waahi paati.

*Gaho Hashimoto: 1835 (Tenpo 6) - 1908 (Meiji 41). He kaipeita Hapanihi o te wa Meiji. Mai i te 5 o ona tau, i whakaurua ia e tona papa ki te kura Kano, a, i te 12 o ona tau, ka noho mana ia hei akonga a Yonobu Kano, te upoko o te whanau Kano i Kobiki-cho. I te whakatuwheratanga o te Kura Toi Toi o Tokyo i te tau 1890 (Meiji 23), ka noho ia hei upoko mo te tari peita. I whakaakona e ia a Taikan Yokoyama, Kanzan Shimomura, Shunso Hishida, me Gyokudo Kawai. Ko ana mahi māngai ko ``Hakuun Eju'' (Te Taonga Ahurea Nui) me te ``Ryuko''.

*Nun'a Ohno: 1885 (Meiji 18) - 1951 (Showa 26). He kaihanga porehua no Gifu Prefecture. I te tau 1913 (Taisho 2), i kitea e Masuda Masuda (Takashi Masuda) tana momo mahi, a i whakaaetia ia hei tohunga mahi mo te whanau Masuda.

*Nakaban: He tatami papa i whakatakotoria ki waenganui i te tatami manuhiri me te tatami tezen i roto i te whakarara. 

* Masuda Dano: 1848 (Kaei Gen) - 1938 (Showa 13). Kaipakihi Hapanihi. Ko tana tino ingoa ko Takashi Masuda. Ko ia te mea i peia te ohanga o Hapani i tona wa e tamariki ana, me te tautoko i te Mitsui Zaibatsu. I whai waahi ia ki te whakatuu i te kamupene hokohoko whanui tuatahi o te ao, a Mitsui & Co., a, i whakarewahia e ia te Chugai Price Newspaper, te mea i mua i te Nihon Keizai Shimbun. I tino rongonui ano ia hei tohunga tii, ka kiia ko ``Duno'' ka kiia ko ``ko te tino rangatira tea mai i a Sen no Rikyu.''

Ko nga korero na Masanari Ando, ​​​​te kaiwhakahaere o Ikegami Honmonji Reihoden

Ikegami Honmonji Te Maara Whakamuri/Putea Tuwhera ki te Maataki
  • Wāhi: 1-1-1 Ikegami, Ota-ku, Tokyo
  • Uru: 10-meneti hikoi mai i Tokyu Ikegami Raina "Ikegami Station"
  • 日時/2024年5月4日(土・祝)〜7日(火)各日10:00〜15:00(最終受付14:00)
  • Utu/Kore urunga *Karehia te inu me te inu
  • Waea/Roho Kaikan 03-3752-3101

Kia aro mai a mua EVENT + pi!

Me whai whakaaro a muri ake nei PUKAPUKA PENTA Poutu-Paengawhawha 2024

Te whakauru i nga huihuinga toi o te puna me nga waahi toi kei roto i tenei putanga.He aha koe e kore ai e haere ki waho mo te wa poto ki te rapu mahi toi, kaua e whakahua i te takiwa?

Tena koa tirohia te whakapā atu mo nga korero hou.

Rōpū Akoranga Toi GMF <waanga tuaono> Te ariā ahurea Hapanihi e whakamaori ana i nga mahi toi: Te waahi o te tangata Hapanihi rangirua.

Te ra me te wa

XNUM X Marama X X X Ra (Maehe)
14: 00-16: 00
Waahi Taiwhanga Minami Seisakusho
(2-22-2 Nishikojiya, Ota-ku, Tokyo)
fee 1,000 yen (tae atu ki te utu rauemi me te utu waahi)
Kaiwhakahaere / Uiui

Taiwhanga Minami Seisakusho
03-3742-0519
2222gmf@gmail.com

Paatohia a konei mo nga korero taipitopitotetahi atu matapihi

JAZZ&AFRICANPERCUSSIONGIG LIVEAT Taiwhanga Minami Seisakusho Kyuhashi So JAZZQUINTET

Te ra me te wa

XNUM X Marama X X X Ra (Maehe)
17:00 ka tiimata (tuwhera nga tatau a te 16:30)
Waahi Taiwhanga Minami Seisakusho
(2-22-2 Nishikojiya, Ota-ku, Tokyo)
fee 3,000 yen
Kaiwhakahaere / Uiui

Taiwhanga Minami Seisakusho
03-3742-0519
2222gmf@gmail.com

Paatohia a konei mo nga korero taipitopitotetahi atu matapihi

Huihuinga Puoro Ao o Tokyo 2024

 

Te ra me te wa

Mei 5rd (Paraire/Holiday), Mei 3th (Rāhoroi/Holiday), Mei 5th (Rātapu/Holiday)
Tena tirohia te paetukutuku i raro nei mo nga wa whakatuwhera mo ia ra.
Waahi Ota Civic Hall/Aprico nui Hall, Small Hall
(5-37-3 Kamata, Ota-ku, Tokyo)
fee 3,300 yen ki te 10,000 yen
* Tena koa tirohia te paetukutuku i raro nei mo nga korero utu.
Kaiwhakahaere / Uiui Tokyo International Music Festival 2024 Executive Committee Secretariat
03-3560-9388

Paatohia a konei mo nga korero taipitopitotetahi atu matapihi

Takasagawa Street Family Festival

 

Te ra me te wa 5 o Mei (Rātapu/Hareere)
Waahi Te Tiriti Awa o Sakasa
(Around 5-21-30 Kamata, Ota-ku, Tokyo)
Kaiwhakahaere / Uiui Shinagawa/Ota Osanpo Marche Komiti Whakahaere, Kamata East Exit Shopping Street Commercial Cooperative Association, Kamata East Exit Delicious Road Plan
oishiimichi@sociomuse.co.jp

Musik KugelMusik Kugel Noho ki te Taiwhanga Minami Seisakusho

Te ra me te wa XNUM X Marama X X X Ra (Maehe)
17:00 ka tiimata (tuwhera nga tatau a te 16:30)
Waahi Taiwhanga Minami Seisakusho
(2-22-2 Nishikojiya, Ota-ku, Tokyo)
fee 3,000 yen (kei roto 1 inu)
Kaiwhakahaere / Uiui

Taiwhanga Minami Seisakusho
03-3742-0519
2222gmf@gmail.com

Paatohia a konei mo nga korero taipitopitotetahi atu matapihi

Ripeka Karapu Konohete Kakariki Hou

Mr. Katsutoshi Yamaguchi

Te ra me te wa Mei 5th (Sat), 25th (Ra), Hune 26st (Sat), 6nd (Ra)
Ka timata nga whakaaturanga hei te 13:30 ia ra
Waahi karapu ripeka
(4-39-3 Kugahara, Ota-ku, Tokyo)
fee 5,000 yen mo nga pakeke me nga akonga kura tuarua, 3,000 yen mo nga tauira kura tuatahi me te kura tuarua (kei roto i enei mea te ti me te reka)
* Kaore i te whakauruhia nga tamariki tamariki
Kaiwhakahaere / Uiui karapu ripeka
03-3754-9862

お 問 合 せ

Te Whanaungatanga a-Iwi me te Wahanga Whakarongo Whanui, Te Whakatairanga Toi Toi ahurea, Ota Ward Whakatairanga Ahurea